“Bh. Alkatraz sa pet zvjezdica”: Ćelije će biti bez rešetki, a imat će TV, internet, frižider…

“Bh. Alkatraz sa pet zvjezdica”: Ćelije će biti bez rešetki, a imat će TV, internet, frižider…

Državni zatvor u Vojkovićima, iako završen u decembru prošle godine, kada ga je i zvanično od izvođača radova preuzelo Ministarstvo pravde BiH, još nije pušten u rad. Kad će biti – ne zna se.

Kamen temeljac za ovaj pompezno najavljivani projekat postavljen je daleke 2006. godine. Prvi ozbiljniji radovi su počeli tek sedam godina kasnije. U međuvremenu su se smjenjivali brojni problemi, cijena izgradnje je više puta povećavana, da bi se 12 godina kasnije, kada je zatvor konačno i izgrađen, pojavio problem s tehničkim prijemom. Općina Istočna Ilidža je, umjesto prvobitno dogovorene cijene tehničkog prijema, tražila postotak od ukupne investicije, te se došlo do cifre od 530.000 KM, što je pet puta više od cijene koja je bila planirana.

Josip Grubeša, ministar pravde BiH, za Faktor kaže da je na pomolu rješenje i ovog problema, s obzirom na to da je Okružni sud u Istočnom Sarajevu takvu odluku načelnika Općine Istočna Ilidža stavio van snage, a tu odluku je potvrdilo i entitetsko Ministarstvo za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju.

– Ministarstvo pravde BiH sada dogovara cijenu tehničkog prijema sa firmom koju je odredila već ranije Općina Istočna Ilidža. S obzirom na to da se dogovaraju dvije strane teško je govoriti o konačnoj cijeni koja će tu biti – kaže Grubeša, ali ističe i da bez obzira na to kolika cijena u konačnici bude određena, Bosnu i Hercegovinu najviše košta nestavljanje zatvora u funkciju.

Grubeša: Rješenje na pomolu    FOTO: IVAN ŠEBALJ 

Zatvor će služiti da u njemu svoje kazne izdržavaju osuđenici Suda BiH, kojih trenutno ima 482 i koji su smješteni u neki od entitetskih zatvora, a za šta država plaća naknadu entitetima.

Što se tiče uvjeta u samom zatvoru, od početka njegove izgradnje govori se o evropskim standardima u tretiranju zatvorenika. Ministar Grubeša nam je pojasnio šta to u praksi zaista i znači.

Jedan od glavnih standarda je taj da na ćelijama uopće nema rešetki. Pored toga, zatvor ima mogućnost da svaka ćelija, koja je površine 12 kvadratnih metara, (koliko iznosi evropski standard), ima svoj sanitarni čvor, svaka ćelija ima toplu vodu, mogućnost pristupa internetu, gledanja televizije, korištenja frižidera…

– Zatvorenik ima mogućnost praktički svih onih normalnih aktivnosti koje se vode u “normalnom” životu, jasno uz dobro ponašanje i prema kazni koju je dobio. Sve ovisi o tome kakva je kazna, odnosno šta je taj zatvorenik učinio. Imamo četiri bloka, s tim da u ovom bloku A će biti samice – čak su tu i gumene prostorije… Sve ovisi o tome za šta je neko osuđen i kako se ponaša u zatvoru – kaže Grubeša.

Osim toga, svaki zatvorenik mora imati mogućnost povoljnog medicinskog tretmana, pristup edukacijama svih vrsta, adekvatne posjete rodbine i prijatelja, dovoljno prostora za slobodne aktivnosti, mogućnost angažiranja kroz neki rad, ali i da se taj rad na neki način stimulira, odnosno plaća.

Uzevši u obzir sve navedeno, nimalo ne čudi to da su mnogi ovaj zatvor prozvali “hotel Evropa”.

– To ne znači da je smještaj u njemu kao u hotelu, već se odnosi upravo na te evropske standarde. Znači, svi oni standardi koji se susreću po evropskim zatvorima bit će preneseni i na ovaj zatvor. Moramo i to naglasiti da je ovo zatvor zatvorenog tipa – naši zatvori u BiH jesu zatvorenog tipa kada govorimo o Zenici i Foči, ali oni imaju unutar sebe i dio koji nije zatvoren, a ovdje će biti isključivo zatvorenog tipa. Mi nemamo neki model unutar BiH gdje bi se mogli ugledati kako će funkcionirati naš zatvor – kaže Grubeša.

Iz tog razloga su, kako kaže, obišli mnoge zatvore u okruženju i šire.

– Tu smo vidjeli kako stvari funkcioniraju, pokupili iskustva, razgovarali sa njihovim ljudima koji vode zatvorske sisteme, koji su ogromni u poređenju sa našim trenutnim stanjem i dobili svu moguću podršku i pomoć, čak i u materijalnom smislu. Nemam nikakvu bojazan da će zatvor, kada bude jednog dana otvoren, a vjerujem do kraja godine da će biti u punom svom kapacitetu, biti zatvor pravog evropskog standarda – kaže naš sagovornik.

Jedno od dvorišta unutar zidina zatvora    FOTO: MPBiH

Ono o čemu se mora voditi računa, kako kaže ministar, jeste da se ne napravi niti jedna pogreška u stavljanju zatvora u funkciju.

– Mi zatvor nismo gradili posljednjih 100 godina. Kako nemamo iskustva, moramo biti vrlo pažljivi i oprezni, jer zatvor je jedna vrlo bitna poluga u vladavini prava i pravnoj državi – kaže Grubeša.

Ministar kaže da će i nakon što konačno jednog dana zatvor bude stavljen u funkciju, s obzirom na to da ima kapacitet za prijem 350 zatvorenika, dio njih i dalje kazne morati izdržavati u entitetskim zavodima.

– Samim tim mi moramo povećati kapacitet zatvora. Kapacitet zatvora ćemo povećati na način da ćelije koje su jednokrevetne pretvorimo u dvokrevetne. Osim toga, nemamo uopće zatvorskih čuvara na nivou BiH – kaže ministar.

Kako nam je pojasnio, većina čuvara koji rade u entitetskim zavodima nije zainteresirana za posao u državnom zatvoru, s obzirom na to da su plaće na državnom manje nego na entitetskom nivou i da ljudi koji godinama rade u tim zatvorima ne žele mijenjati mjesto prebivališta i slično.

Stražari iz entitetskih zatvora slabo zainteresirani za posao u državnom zatvoru       FOTO: MPBiH

– Mi moramo itekako voditi računa o izboru ljudi koji će raditi u zatvoru. Moramo primiti ljude koji će to raditi odgovorno, kvalitetno, profesionalno, jer se radi o zatvorenicima koji u prosjeku imaju 10 godina i devet mjeseci zatvora. Mora se tu biti vrlo osjetljiv, jer ne možemo sada ako gradimo nešto iz temelja, da te temelje napravimo na klimavim nogama – kaže Grubeša.

U međuvremenu je, kaže, upućen u proceduru Zakon o izvršenju kaznenih sankcija kojim se mijenja uređenje rukovodstva zatvora.

– Dosadašnji zakon je govorio o tome da će biti samo jedan upravnik, međutim mi na nivou BiH imamo sve institucije koje su tripartitne i u tom smjeru idu i ove izmjene, plus neke druge izmjene koje se ne tiču konkretno zatvora – kaže Grubeša.

Ministar kaže i da se išlo na poboljšanje zakonske regulative što se tiče izvršenje kaznenih sankcija i imenovanje v.d. upravnika.

– V.d. upravnika nam je bitan zbog svih ovih ranije spomenutih stavki da moramo osposobiti ljude koji će raditi u zatvoru, moramo napraviti medicinski blok, napraviti posebno organizirane edukacije što se tiče pedagoga, psihologa, sociologa… I moramo vidjeti kako ćemo organizirati radni status, odnosno kako ćemo napraviti zanimaciju unutar zatvora. Nemojmo zaboraviti da se radi zatvor kao jedan mali grad. Ljudi unutra i žive i spavaju i umiru. Nije lako doći, prerezati vrpcu i reći: “Danas je zatvor otvoren” – kaže ministar.

Dodaje da će se truditi da se zatvor otvara blok po blok iz razloga što je Ministarstvo već od 1. decembra prošle godine preuzelo zatvor od izvođača radova.

Državni zatvor snimljen iz zraka      FOTO: MPBiH (ARHIV)

– Puna četiri mjeseca mi nismo koristili zatvor, jer ne znamo da li nam sve fukcionira u njemu, ne možemo dovesti zatvorenike, a utvrditi da nešto nije uredu. Gdje ćemo onda sa zatvorenicima, moramo ih ponovo seliti, a nemamo taj luksuz. Iz tog razloga moramo biti oprezni sa otvaranjem – kaže Grubeša i ističe da se izbog toga mora što prije doći do upravnika, potom pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u zatvoru, te donijeti sve potrebne pravilnike koji se tiču života u zatvoru kako bi zatvor mogao funkcionirati u punom kapacitetu.

U državnom zatvoru postoji pet hala od 250 do 300 kvadratnih metara koje su opremljene svim priključcima tako da se može bilo šta proizvoditi unutar unutar zatvora.

– Nastojat ćemo da napravimo mogućnost da to što zatvorenici naprave se može plasirati na neki način na tržište. Njima se time daje motivacija da rade i samim tim da zarade neki novac unutar zatvora, jer, kako sam rekao, dugo godina su naši zatvorenici osuđeni – kaže ministar Grubeša.

Zatvorenici će imati mogućnost i da se školuju, bit će organizirane osnovna i srednja škola, a morat će im se omogućiti i da se visoko obrazuju.

– Zatvor kao institucija, imat će sve moguće na dispoziciji ljudima koji su zatvoreni unutra, da su im zagarantirana sva ljudska prava, a jedino što im nije zagarantirano, to je boravak na slobodi – zaključuje Grubeša.

U gradnju prvog državnog zatvora u BiH uloženo je oko 50 miliona maraka. Riječ je o projektu koji je rađen po najsavremenijim svjetskim standardima gradnje kaznenopopravnih ustanova i prva je takva građevina napravljena u BiH.

Kompleks “najmodernijeg i najsigurnijeg zatvora u Evropi” prostire se na površini od 24.000 metara kvadratnih. Čini ga deset objekata, a osim objekata u koje će biti smješteni zatvorenici i pritvorenici, tu će biti smješteni bolnica, kuhinja, sportska sala, radionica, mrtvačnica, kantina, prostor za vjerske potrebe i druge sadržaje.

About The Author

Related posts

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *