DRINSKI NASIP Otkloniti imovinsko pravne probleme u Janji

DRINSKI NASIP Otkloniti imovinsko pravne probleme u Janji

Izgradnja drinskog nasipa prevazilazi lokalni nivo i jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata za Republiku Srpsku.

To je juče naglasio ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS Stevo Mirjanić tokom obilaska drinskog nasipa. On je rekao da se realizacija radova mora nastaviti, ali i da se nada da će u skorije vrijeme biti otklonjene sve poteškoće.

– Suočeni smo sa dva problema, a to su pravac trase i imovinsko – pravni odnosi. O trasi ne možemo puno diskutovati, jer je ona proizvod stručnog rada projektanata i ne možemo zanemariti stanovište struke, koja kaže da je optimalno da trasa ide kako je predviđeno. Što se tiče drugog pitanja, svima je poznato da su imovinski odnosi prilikom izgradnje nasipa, puta i drugih kapitalnih projekata, osjetljivi – rekao je Mirjanić.

Dodao je i da se nada da će se strpljivim radom i korektnim odnosom prema i poljoprivrednim proizvođačima, o čijem zemljištu se radi, naći rješenje i krenuti sa realizacijom u toku ove godine.

– Ubijeđen sam da ćemo to uraditi – rekao je Mirjanić.

Naime, izgradnjom drinskog nasipa u dužini od 33 kilometra, za koji je obezbijeđen novac iz kredita Svjetske banke od 13,8 miliona dolara, područje Semberije će u potpunosti biti zaštićeno od velikih vanjskih voda rijeka Drine i Save, kao i brdskih voda.

Međutim, mještani naselja Janja i drugih mjesta, koji imaju oranice na trasi predviđenoj za izgradnju nasipa nezadovoljni su utvrđenom dionicom i traže promjenu trase. O tome je upravo i razgovarao Mirjanić sa mještanima Janja ali i predstavnicima „Voda RS“, gdje su ga upoznali da projektanti tvrde da se dionica izgradnje nasipa ne može mijenjati.

Foto Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija

Neophodnost izgradnje Drinskog nasipa potvrđena je 2010. i 2014. godine kada su poplave na području Semberije pričinile milionske štete. Za prvu dionicu nasipa u dužini od 16 kilometara, Svjetska banka je dala saglasnost na plan preseljenja, nakon čega se moglo krenuti u postupak eksproprijacije. Zemljište potrebno za izgradnju nasipa u ukupnoj povšrini od 162 hektara obezbjediće grad Bijeljina i resorno ministarstvo tako što će za parcele manje od 3.000 metara kvadratnih novac obezbjediti grad, a za veće parcele Ministarstvo će obezbjediti zamjensko zemljište.

– Janja je više puta bila totalno plavljena. Zato se moramo braniti od vodene stihije. Ali se moraju iznaći rješenja kako bi se obeštetili i vlasnici najplodnijeg zemljišta. Neka se struka poštuje, ali neka se poštuju i ljudi koji žive od poljoprivrede – kaže Ibro Huremović.

Mihajlo Stevanović, koordinator na projektu izgradnje drinskog nasipa, kaže da su predstavnici Svjetske banke ostavili vremena da se upostavi dogovor sa mještanima koji se protiv oduzimanja njihove zemlje. Kaže da se trenutno pregovora za izbor izvođača radova na regulaciji rijeke Janje u dužini od dva kilometra.

– Kreditni uslovi su veoma povoljni, jer na 25 godina ide pet godina grejs perioda, sa kamatom koja se kreće oko jedan odsto – rekao je on.

Zaštićeno 116 kilometara

Izgradnjom drinskog nasipa biće zaštićeno oko 16 odsto, odnosno 116 kilometara područja sa važnim privrednim i infrastrukturnim sistemima.

Tako će biti izbjegnute štete koje na godišnjem nivou u poljoprivredi, stambenim i privremenim objektima iznose i do 15 miliona KM.

Procjenjuje se da u naseljima duž rijeke živi više od 100.000 stanovnika, a 20.000 trpi direktnu ekonomsku štetu od poplava.

/SRPSKAINFO/

About The Author

Related posts

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *