Tito je za dvije godine ukrotio Savu, a ovima danas nije dovoljno ni 20 godina

Tito je za dvije godine ukrotio Savu, a ovima danas nije dovoljno ni 20 godina

Sa svakom jačom i obilnijom kišom raste strah građana od novih poplava. Obzirom da su proljeće i obilnije padavine tek pred nama, građani koji su bili najviše izloženi poplavama, strahuju da bi se katastrofa iz maja 2014 godine mogla ponoviti i sa neizvjesnošću prate svaki rast vodostaja.

Dvije godine od poplava…

Ogorčeni su na nadležne institucije, koje nisu izvukle pouke iz prethodnih poplava. Obnova nasipa i vodoprivrednih objekata radi se sporadično, izgradnje novih praktično i nema, a prevencijom se niko nije bavio ni prije poplava, a ni nakon njih.

Građani nezadovoljni sanacijom vodoprivrednih objekata

U naselju Česma koje je u Banjaluci bilo najviše pogođeno katastrofalnim poplavama, ni nakon 21 mjeseca, nasip nije završen, nego je samo zakrpljen na mjestima gdje je popustio tokom poplava. Trenutno se na pojedinim mjestima čak i urušava.

Građani su i nezadovoljni i zabrinuti jer se ovoliko dugo čeka sa izgradnjom nasipa. Prva faza je završena, ali samo su se krpile rupe gdje je nasip popustio. Finansijska sredstva za drugu fazu, tokom koje će ovaj nasip biti ojačan i popločan su odobrena, ali će se to tek raditi tokom godine, a do tada se možemo samo nadati da neće biti obilnijih kiša”, izjavio je za Buku predsjednik Savjeta MZ Česma Miladin Maličević.

U Vrbanji još uvijek muku muče sa klizištem, a na nasip čekaju već 10 godina.

U našem naselju gotovo ništa nije urađeno. Nešto je malo zamaskirano, ali na prevenciji poplava ništa nije urađeno. Već 10 godina tražimo da se uradi nasip, ali uzalud. Ne znam šta ovi u vlasti misle, koje će opravdanje imati kada dođe do novih izlivanja rijeka”, kaže za naš portal Bogdan Marijanović, predsjednik Savjeta MZ Vrbanja.

U Debeljacima se posebno boje novih klizišta jer ni postojeća još uvijek nisu sanirana. Pojedini mještani ih sami saniraju, jer gradske vlasti nemaju novca, ali ni namjeru sanirati klizišta koja se nalaze u privatnom vlasništvu. I ovdje kažu da ih pomoć gradskih vlasti, uglavnom zaobilazi.

Ništa bolja situacija nije ni u Doboju koji je prije nepune dvije godine bio pod vodom. Građani sa svakom jačom kišom strahuju, iako je nasip podignut, ali prema riječima Save Vukovića predsjednika dobojske MZ Bare, riječ o privremenom nasipu, koji štiti od manjeg nadolaženja voda.

Trajno rješenje je izgradnja betonskog nasipa, projekat se radi i iskreno se nadamo da će njegova gradnja početi tokom ove godine“, ističe Vuković.

Radenko Stanković predsjednik dobojske MZ Poljice, koju su u maju 2014 godine poplavile rijeke Bosna i Spreča, kaže da su mještani ogorčeni što ništa nije učinjeno na zaštiti ovog mjesta. “Godinama se niko nije bavio održavanjem nasipa, kanala i drugih vodoprivrednih objekata, zato je sve to i popustilo. Nažalost i danas je takva situacija“, kaže Stanković.

Za vrijeme Tita kompletan Savski nasip urađen za dvije godine

Za lošu situaciju na terenu, nadležni imaju opravdanje – nedostaje novca, a nisu urađene ni mape rizika ni mape ugroženosti pojedinih područja od poplava!

Zaista zvuči nevjerovatno da neko vjeruje da bi neke mape, nešto mogle promjeniti. Ipak u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nekim čudom  vjeruju da  će upravo mape, koje će biti urađene 2017 godine, nešto krucijalno promjeniti, tačnije “omogućiti da se preduzmu potrebne mjere u cilju izgradnje objekata i sistema za zaštitu od poplava na najugroženijim i najopravdanijim područjima”.

Na pitanje kada se onda može očekivati da najugroženija područja budu zaštićena, kažu da za neke obimnije projekte čekaju sredstva i da se ne može očekivati da najugroženija područja budu zaštićena u kratkom roku. Kompletno prijedorsko područje, prema njihovoj ocjeni, zahtjeva ulaganje od nekoliko desetina miliona maraka i čak desetak godina rada kako bi se u potpunosti zaštitilo od poplavnih voda. Ostali smo uskraćeni za podatke koliko iznose štete na sistemu zaštite od poplava i svim aktivnostima i troškovima koje su vlasti RS poduzele kako bi se spriječe buduće poplave.

S druge strane profesor banjalučkog Prirodno matematičkog fakulteta Čedomir Crnogorac, smatra da za kvalitetan sistem zaštite od poplava u RS nedostaje mnogo toga, počev od zakonske regulative koja je nasljeđena iz Jugoslavije, neodržavanju vodoprivrednih objekata pa sve do nekompetentnih ljudi koji zauzimaju ključne funkcije u sistemu zaštite vodoprivrednih objekata.

Da li zbog nedostatka sredstava ili nezainteresovanosti odgovornih, vodoprivredni objekti su uglavnom samo sanirani i pitanje je koliko bi mogli izdržati veći rast vodenih tokova i obilnije kiše. U vrijeme Jugoslavije je za samo dvije godine, od 1963 do 1965 godine, odbrambenim nasipima zaštićen kompletan tok Save. To je u vrijeme bivše države i redovno održavano, a ukoliko je neko i pravio greške za to je odgovarao. Danas, nažalost, niko ne radi svoj posao, na ključnim funkcijama nisu kompetentni ljudi i za svoje propuste, ne odgovaraju“, kaže za BUKU Crnogorac.

Anketni odbor nije utvrdio ničiju odgovornost

Da li nam na ključnim funkcijama sjede kompetenti ljudi ili ne, možemo samo pretpostavljati. Nažalost ni ovaj put niko neće odgovarat za svoj nemar jer Anketni odbor koji je NSRS oformila s ciljem da se utvrdi odgovornost rada institucija nadležnih za djelovanje prije i tokom poplava, nije utvrdio ničiju odgovornost.Branislav Borenović, predsjednik PDP-a i član Anketnog odbora, kaže za Buku da je izvještaj završen i da će uskoro i u skupštinsku proceduru, ali i ovaj put imamo odbor koji na kraju ništa nije uradio, imamo jedan papir više, a od utvrđivanja odgovornosti nema ni traga.

U “Vodama Srpske” su uvjereni da ipak nije sve tako crno. Kažu dosta toga je urađeno, ali je dosta toga i na čekanju. I bez fantomskih mapa rizika i mapa ugroženosti pojedinih područja od poplava, ovdje znaju da su najugroženija područja Semberije, Doboja, Prijedora, Šamca i Dervente.

Prema riječima Slaviša Savića pomoćnika direktora “Vode Srpske”, kompletan savski nasip na području Semberije je rekonstruisan i za ove aktivnosti utrošeno je oko 3.500.000 maraka kreditnih sredstava. Međutim područje Semberije je ugroženo i visokim vodostajima rijeke Drine, te je u toku izrada projekta lijevog drinskog nasipa u dužini od 33 km čijom će se izgradnjom Semberija u potpunosti zaštititi od visokih vodostaja i rijeke Save i Drine. Sredstva za izgradnju ovog drinskog nasipa su obezbijeđena iz kredita Svjetske Banke u iznosu od oko 12.000.000 dolara, a početak radova se, prema riječima Savića, očekuje u narednoj godini.

Na području Doboja bi tokom ove godine trebali početi radovi na uređenju korita rijeke Bosne, a područje Šamca je prema ocjeni Savića, izvedenim radovima već zaštićeno sa visokim nivoom pouzdanosti.

Područje Prijedora je takođe pod visokim poplavnim rizikom i u toku prethodne godine realizovan je dio mjera na uređenju korita rijeke Sane, dok se u toku ove godine očekuje početak radova na regulaciji korita rijeke Miloševice, izgradnji rasteretnog kanala u naselju Vrbice i obodnog kanala oko izvorišta za snabdijevanje vode Tukove. Što se tiče područja Dervente u prethodnoj godini je izvršena rekonstrukcija dijela nasipa, a u toku ove godine se očekuje nastavak radova na uređenju korita rijeke Ukrine”, kaže za naš portal Savić.

I na kraju možemo zaključiti da građani opravdano strahuju od proljetnih kiša. I treba da strahuju, kako od kiša tako i od bilo kog drugog problema koji može da zadesi bilo pojedinca, bilo čitave zajednice i društva. Jer u našoj državi, problemi se rješavaju oformljivanjem komisija, sastancima, beskonačnim raspravama, podizanjem bogomolja, povećanjem straha od komšija i donošenjem zakona i pravilnika, pri čemu se veliki naglasak stavlja na to da li su oni usklađeni sa evropskim zakonima, a ne kako će se provoditi. Za rješavanje nekog problema trebaju finansijska sredstva. Naša država ih nema. Odnosno ima ako će se tim sredstvima platiti učešće u komisijama, obnoviti vozni park, zaposliti djeca, rođaci…I sve dok ovo ne postane normalna država, koja će raditi u interesu građana, boriti se protiv kriminala i korupcije, u kojoj će svako odgovarati za svoj rad, odnosno nerad, ne piše nam se dobro i svaki strah je opravdan.

Izvor: Buka

About The Author

Related posts

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *