January 23, 2018

Vjernici danas praznuju Tucindan,običaji i verovanja za današnji praznik

Vjernici danas praznuju Tucindan,običaji i verovanja za današnji praznik

Pravoslavni vjernici danas obeležavaju Tucindan – praznik na koji se kolje i priprema pečenica za Božić.

Nazvan je Tucindan jer se tog dana životinja za pečenje prvo tukla ušicama sekire preko grudvice soli u platnenoj vrećici stavljenoj na njeno čelo, pa se onda tako ošamućena klala.

Taj običaj je ostao iz prethrišćanskih, mnogobožačkih vremena i povezan je sa prinošenjem žrtve, ali ga je pravoslavna crkva prihvatila i blagoslovila, jer poslije šestonedeljnog božićnog posta jača hrana dobro dođe.

Ne klati živinu

Za pečenicu koja se nekada nazivala „božnjićara“ obično se kolje mlado svinjče ili jagnje, a ima ljudi koji zakolju i ćurku, gusku ili kokošku. Međutim, živina se u mnogim krajevima nikako ne smije naći na božićnoj trpezi zbog vjerovanja da je ona simbol „nazadovanja i rasturanja kuće“ jer „kljuca i baca zemlju iza sebe”. Ukoliko se negdje kolje za supu, obavezno se odmah bacaju glava i noge. Pečenica koja se sprema za Božić doprinosi sreći i blagostanju kuće u kojoj se kolje. Svinjče ili ovca ubijaju se do podneva, dok dan ne napreduje, a na mjestu gdje će biti ubijene prethodno se položi slama.

Ne tući decu

Nekada su se djeca „koja to zasluže” i kažnjavala i tukla na Tucindan, ali posle toga ne, jer bi, po verovanju, na mjestu udarca iskočili čirevi. U nekim mjestima sjevernog Banata se održao taj običaj, pa roditelji simbolično „tuku” djecu da bi bila poslušna.

Neki drugi izvori navode da se na Tucindan djeca ne smeju tući, upravo zato što im mogu izaći čirevi.

Spremanje kuće

Od Tucindana počinje i spremanje kuće za Božić. Domaćica priprema brašno za mešenje, posudu sa zrnevljem žita, menja slamu u gnezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će na Badnje veče prosuti po slami rasutoj u kući, a koje će djeca pokupiti pijučući. Na taj dan, prema vjerovanju, ništa se ne smije davati, niti iznositi iz kuće, ali je zato tada neophodno vratiti sve dugove, da domaćin ne bi bio dužan do sledećeg Božića.

U pojedinim krajevima Srbije na Tucindan se večera na podu, nikako za stolom, i glava kuće mora sjedeti okrenuta prema istoku. Prvo se postavljaju so i bijeli luk, a onda hleb, pasulj, kupus, riba i ostala posna hrana.

Sečenje pečenice

Pečenica bi trebalo da bude bijela, bez belega i tjelesnog nedostatka, a peče se na Badnji dan i uveče se unosi u kuću. Od pečenice za Božić domaćin prvo siječe lijevu plećku, u nekim krajevima i glavu, deo od rebara i srce. Srce se isiječe na onoliko dijelova koliko ima ukućana i svaki član porodice prvo pojede parče srca. Negdje se u pečenicu stavljaju jabuka i bijeli luk i to svi ukućani uzimaju prije ručka.

Kako peći prase?

Prase se natakne na ražanj i čvrsto veže žicom. U unutrašnju stranu praseta se sipa so. Pod svaku plećku praseta od oko 25 kilograma stave se do dve kašike soli, koja će se kako se prase peče razlivati i natopiti sve meso. Za loženje koristite bagremovo drvo, a izbjegavajte drva koja sporo gore i stare daske. Zasecite pečenje između plećki da vidite da li je gotovo – ukoliko je tu pečeno, sve je pečeno. Za tri do tri i po sata prase je gotovo. Pustite ga oko 30 minuta da se iscedi i ohladi, pa ga secite.

Veruje se…

– Žito neće roditi ako ugine krme određeno za pečenicu.

– U nekim mestima se krvlju zaklane životinje namaže kukuruz, pa to zrnevlje služi kao lek za životinje i ljude.

– U pečenicu stavljaju jabuku ili dunju, kojom se na Božić omrse radi dobrog zdravlja ili je čuvaju kao lek. l Njuška, u čiju se lekovitu moć verovalo, kao i plećka i vilica čuvaju se na tavanu jer se veruje da je za njih vezana duša žrtvovane životinje.

– Kosti pečenice se ne rasturaju do Bogojavljenja, da se ne bi svinje rasturile.

(Alo)

About The Author

Related posts

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *